Ovogodišnje obilježavanje "Oluje" odvijalo se u trenutku kada pljušte protestne diplomatske note između Hrvatske i Srbije. Neke uručene, neke odbijene. Mnoge činjenice iz tih nota stoje. Paradoks je što ih pišu oni koji su mržnju, pozivanje na rat i etničko čišćenje zagovarali i aktivno provodili – piše Ines Šaškor u kolumni "Zrno soli".
Događaji oko obilježavanja hrvatske vojne akcije "Oluja" pokazuju podeljenost među postjugoslavenskim zemljama, kaže za RSE Vesna Teršelič, direktorica Centra za suočavanja s prošlošću "Documenta” iz Zageba.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je na proslavi u Kninu rekla kako se ljudski može razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe "Oluja" teško lično i povijesno iskustvo, ali da neće prihvatiti da se "Oluja" mjeri "nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima.
Za Hrvatsku je akcija "Oluja" veličanstvena pobjeda, oslobođenje okupiranih područja. Srpska strana ju je doživjela kao plan etničkog čišćenja. Mnogi su mišljenja da su odnosi između dva naroda i dvije države uoči 21. godišnjice "Oluje" napetiji nego ranijih godišnjica.
MUP Hrvatske zabranio je antiratno okupljanje nevladinih organizacija u centru Zagreba, nakon čega su oni najavili protest zbog zabrane. Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata kaže za RSE kako ona, kao i drugi aktivisti, dobija ozbiljne prijetnje.
Bauk prošlosti i dalje kruži Balkanom a nasleđe prethodnih generacija kao mora pritiska svest živih. Parafraza ove Marksove misli najbolje odslikava sadašnje ponovo uzavrele strasti u regionu, pre svega u odnosima Srbije i Hrvatske.
Srbija i Hrvatska se nepotrebno optužuju uz retoriku koja na obe strane podseća na početak devedesetih godina prošlog veka, izjavio je za RSE Stjepan Mesić, bivši predsednik Hrvatske
Pamtimo svoju patnju, ali želimo da nam danas država omogući normalan život u Srbiji, kažu neki od meštana Busija, prigradskog naselja nadomak Zemuna, gde će u četvrtak biti održana državna manifestacija Dan sećanja na žrtve i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“
Javnost u Crnoj Gori i Srbiji burno je reagovala nakon što je u Hrvatskoj otkriven spomenik ubici nekadašnjeg ambasadora SFRJ u Stokholmu Vladimira Rolovića. Upućene su i protestne note. Nekadašnji cg. diplomata Branko Lukovac smatra da je za žaljenje "što je došlo do jednog takvog izraza priznanja zločincu".
Proglašavanje stećaka u regionu za kulturno dobro i njihovo stavljanje pod zaštitu Uneska regionalni je projekat koji je uspešno okončan uvrštavanjem zajedničke kulturne baštine četiri zemlje na jednu listu. Za region iscepkan političkim podelama ovo je retko dobra vest.
Na liniji Beograd–Zagreb ređaju se incidenti, međusobne protestne note koje se primaju ili odbijaju. Ipak, poznati novinar Marinko Čulić, kolumnista hrvatskog portala Novosti, navodi da je ustaštvo u Hrvatskoj u ovom trenutku vidljivije od četništva u Srbiji.
Učitajte više sadržaja...
