Izbori
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ovaj članak je dio serije na temu Politika |
| Izbori |
|---|
| Terminologija |
| Pod-serija |
| Liste |
Izbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim savremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju. Izbori su zbog toga izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti.
Izbori su shodno tome, uobičajni mehanizam putem kojeg moderne demokratije biraju članove svog parlamenta, negdje i izvršnu vlast (vrlo često predsjednika države), a ponegdje i članove sudske vlasti (suce, ali vrlo rijetko).
Izbori se odvijaju na nacionalnoj (državnoj) razini i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini biraju se članovi nacionalnog, državnog parlamenta - vrhovnog predstavničkog tijela građana te državnog poglavara, ukoliko se on ne bira na neki drugi način (u parlamentu, imeovanjem od strane nekog tijela, rođenjem - u monarhiji) . Na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela (npr. općinske, pokrajinske, regionalne skupštine) te eventualno drugi predstavci (gradonačelnici, načelnici i slično).
Osim državnih, izbor se provode i u različitim organizacijama i udrugama, političkim stankama, kompanijama, itd.
Ideja o izborima onih koji su na vlasti sazrijevala je usporedno s razvojem teorije o narodnom suverenitetu kao temeljnom elementu institucionalnom izvoru posredne demokratije odosno predstavičke vladavine.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Izbori |
