Arduino

Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

Logo koje se rabi s Arduinom i arduino kompatibilnim mikontrolerima

Arduino Uno

Play media

Arduino (pješački prijelaz)

Arduino je ime za otvorenu računarsku i softversku platformu koja omogućava dizajnerima i konstruktorima stvaranje uređaja i naprava koje omogućava spajanje računala s fizičkim svijetom tj. stvaranje interneta stvari. Arduino je stvorila talijanska tvrtka SmartProjects 2005. rabeći 8-bitne mikrokontrolere Amtel AVR, da bi stvorili jednostavnu malu i jeftinu platformu s kojom bi mogli lakše povezivati računala s fizičkim svijetom. Dizajneri su izabrali ime Arduino po imenu kafića u kojem su se dizajneri sastajali kada su stvarali projekt.

Sklopovlje

• Arduino ploče
• 

  Arduino Diecimila

• 

  Arduino Duemilanove (rev 2009b)

• 

  Arduino UNO

• 

  Arduino Leonardo

• 

  Arduino Mega

• 

  Arduino MEGA 2560 R3 (ispred)

• 

  Arduino MEGA 2560 R3 (straga)

• 

  Arduino Nano

• 

  Arduino Due (ARM-mikroprocesor)

• 

  LilyPad Arduino (rev 2007)

Ploče za proširenja (štitovi)

• Primjeri ploča za proširenje za Arduino (štit)
• 

  Mnogostruke ploče moguće je dodati jedan na drugi. U ovom primjeru ploča na vrhu stoga je bezlemna prototipna ploča.

• 

  Screw-terminal breakout shield in a wing-type format

• 

  Adafruit štit za motore s terminalima za spajanje motora

• 

  Adafruit štit za spremanje podataka na (SD) kartici sa satom u stvarnom vremenu

d==Programiranje== Ne postoji programski jezik koji je određen za Arduino, jer kranji izvršni program koji se učitava je u binarnom strojnom jeziku i sav rad pretvaranja iz programskog jezika u binarni kod vrši se s programom prevodiocem.

U praksi mnogi programeri rabe integrirano programsko okruženje IDE koji se razvio za Arduino, i koje je dostupno za monoge operacijske sustave. Ovaj IDE je razvijen u programskom jeziku Java, i izveden je iz jednog prijašnjeg projekta za obradu programskih jezika te obradu užičenih platformi. Ovaj IDE ima osnovne odlike obradnika znakova, s naglašavanjem sintakse nekog programskoj jezika, usklađivanjem lijevih i desnih ograda, preslikavanje i ljepljenje znakova, pretraga i zamjena itd. Ovaj IDE također posjeduje posebne prozorčiće koje prikazira razne statuse, i naredbene tipke za mnoge zajedničke funcije, te niz izbornika.

Postoje i drugi IDEovi koji se mogu rabiti za razvijanje programa za Arduino i jedan od njih je i AVR Studio i Amtel Studio koji se može dobiti od proizvođaća mikroobradnika koji se rabe u Arduinu.

Mnogi Aruduino programi napisani su inačicama programskog jezika C ili C++ koje rabe biblioteku rutina koje su razvili mnogi korisnici preko vremena i koje je podržano o strane Arudino IDE-a.

Primjeri

Minimalni Arduino program

Minimali program za Arduino ima sljedeću strukturu:

• setup() - izvodi se na početku kada se Arduino upali ili kada se resetira

• loop() - beskonačna petlja koja je u stvari glavni program Arduina

Primjer svjetleće diode

Mnoge Arduino ploče imaju iglicu broj 13 koja je priključena na svjetleću diodu (LED diodu), i najjednostavniji primjer jest upravljanje svjetlećom diodom.

#define LED_IGLA 13                 // Broj iglice koja je priključena LEDu.

void setup() {                      // Izvedi kada se upali Arduino ili resetira
    pinMode(LED_IGLA, OUTPUT);      // Preobrazi iglu 13 u digitalni izlaz.
}

void loop() {                       // Beskonačna petlja
    digitalWrite(LED_IGLA, HIGH);   // Upali LED
    delay(1000);                    // Čekaj 1 sekundu (1000 millisekundi).
    digitalWrite(LED_IGLA, LOW);    // Isključi LED.
    delay(1000);                    // Čekaj 1 sekundu.
}

Vanjske poveznice

• Službene internetske stranice za Aurduino