Portoriko
|
Puerto Rico |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo: Latinski: Joannes Est Nomen Eius Španjolski: Juan es su nombre Engleski: John is his name" (Ime mu je Ivan) |
|||||
| Himna: ""La Borinqueña"" | |||||
| Službeni jezik | španjolski i engleski | ||||
| Glavni grad | San Juan | ||||
| Vlada | Commonwealth | ||||
| - Guverner | Alejandro García Padilla | ||||
| Površina | 169. po veličini | ||||
| - ukupno | 9,104 km2 | ||||
| - % vode | 1.6 % | ||||
| Stanovništvo | 127. po veličini | ||||
| - ukupno (2007.) | 3.994.259 | ||||
| - gustoća | 438/km2; | ||||
| Valuta | Američki dolar | ||||
| Vremenska zona | UTC Q -4 | ||||
| Internetski nastavak | .pr | ||||
| Pozivni broj | +1 787 i +1 939 | ||||
Slobodna pridružena država Portoriko (špan. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; Engl. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja , Otočna država Kariba udružena sa SAD-om. Sastoji se od otoka Portorika, koji je najistočniji i najmanji otok Velikih Antila, i više manjih otoka:
Sadržaj
Povijest[uredi VE | uredi]
Otkrio ga je Kristofor Kolumbo na svom drugom putovanju 1493. čime je postao dijelom Španjolskih posjeda. Petnaest godina kasnije Juan Ponce de León je počeo s koloniziranjem otoka, što je dovelo do istrijebljenja Indijanaca i dovođenja robova iz Afrike.
Još prije dobivanja unutrašnje autonomije 1897 od Španjolske, na otoku je 1873. ukinuto ropstvo.[1]
Godinu dana kasnije, 10. prosinca 1898., Sjedinjene Američke Države su anektirale Portoriko. To je bila posljedica španjolsko-američkog rata. Donošenjem Jonesovog akta (1917.) Portoriko ponovo dobiva pravo na unutrašnju samoupravu, koja se 1948. još proširuje. 25. srpnja 1952. otok dobiva status dominiona.
U glasovanjima 1967. i 1993. Portorikanci su se izjasnili protiv neovisnosti i za nastavak povezanosti sa SAD-om. Reorganizaciju u standardnu američku saveznu državu su odbili, prednost su dali statusu iz 1952. godine.
Politika[uredi VE | uredi]
Portoriko je pridružena slobodna država unutar SADa.
- Parlament: Zastupnički dom s 54 člana i Senat s 28 članova.
- Izravni izbori Guvernera svake 4 godine.
Portorikanci su građani SAD-a, ali na izborima u SAD-u nemaju glasačko pravo. U predstavničkom domu Kongresa SAD-a Portoriko je zastupljen jednim predstavnikom koji nema pravo glasa.
Na jednom od malih otoka ispred Portorika, Viequesu, mornarica SAD-a je od Drugog svjetskog rata testirala oružje ne obazirući se pri tome previše na stanovništvo i okoliš. Građani su povremeno zaposjedali to područje. Borili su se, dijelom potpomognuti i od strane lokalnih političara, za trenutni prekid manevara. Streljivo, među ostalim i ono s osiromašenim uranom i ostatci kemikalija dovode, kako su argumentirali, do povećanog postotka oboljevanja djece od raka kao i drugih utjecaja na zdravlje stanovništva. Nakon političke borbe koja je trajala desetljećima, 2001. je postignut dogovor s Vladom SAD-a, pa je u svibnju 2003. počelo povlačenje vojnih snaga SAD-a s otoka Viequesa.
Stranke[uredi VE | uredi]
Političko podneblje u Portoriku razlikuje se od američkog. Imaju više stranaka koje su svojim djelovanjem okrenute prije svega unutarnjim problemima Portorika i njegovom političkom statusu. Najzastupljenije su tri stranke:
- Demokratska narodna stranka (Partido Popular Democrático, PPD) koja podržava sadašnji status slobodnog udruživanja sa SAD-om,
- Stranka za neovisnost Portorika (Partido Independentista Puertorriqueño,PIP) koja se bori za potpunu neovisnost Portorika kao države,
- Nova stranka progresa (Partido nuevo progresista, PNP) koja zastupa ideju da Portoriko dobije status jedne od punopravnih država SAD-a.
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Otok je brdovit s puno brdovitih područja (60% površine), ali ima i područja s kišnim šumama , pustinjama i plažama.
- Najviši vrh: Cerro La Punta (1.338 m)
- Najduža rijeka: La Plata (80 km)
Otok je okružen vrlo dubokim dijelovima oceana: duž sjevera otoka proteže se Portorikanska brazda s dubinom od 9.219 m u Atlantiku, a na jugu je venecuelanski bazen dubine 5.649 m u Karipskom moru .
Gradovi
Najveći gradovi Portorika su San Juan (glavni grad), Ponce i Mayagüez.
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Portorika
Stanovništvo Portorika je podijeljeno na 78 općina. Više od 80% od nepunih 4 milijuna stanovnika Portorika su katolici (praktični katolici su njih oko 55%). Iako je otok dio SAD-a, samo njih oko 10% se izjašnjava da su Amerikanci. Većina (87%) sami sebe vide kao potomke Španjolaca ili afričkih robova. Kao prvi jezik španjolski govori više od 93% stanovništva, dok je engleski prvi jezik samo za njih 7%.Na najvećem i najstarijem sveučilištu (Universidad De Puerto Rico (UPR), osnovano 1903.) se predaje na španjolskom jeziku.
Popis indijanskih plemena (prema Lehmannu, 1920):
- Agueynaba
- Arecibo
- Aymamon
- Bayamo
- Coamo
- Guanica
- Guarionex
- Humacao
- Loaiza
- Mabodamaca
- Mayaguex
- Urayoan
- Utuado
- Yagueca
- Yauc
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Najvažniji poljoprivredni proizvodi su šećerna trska, banane, kava, ananas i duhan, a važan je i ribolov. Važnije industrijske grane su prehrambena proizvodnja, tekstilna, farmaceutska, cementna industrija te proizvodnja strojeva, a važan gospodarski faktor je i turizam.
Znanost[uredi VE | uredi]
Pokraj mjesta Arecibo se u jednoj kotlini nalazi Zvjezdarnica Arecibo s najvećim radio teleskopom na svijetu.
Neke od najvećih obrazovnih i znanstvenih ustanova su: Sveučilište Portoriko (Universidad de Puerto Rico (UPR), American University of Puerto Rico, Universidad Inter-Americana, Glazbeni Konzervatorij,i drugi.
Klima[uredi VE | uredi]
Na otoku vlada (sub-) tropska klima s prosječnom temperaturom od 28°C. Sjeverna obala i viši dijelovi otoka imaju redovite pljuskove, dok je južni dio relativno suh.
Poveznice[uredi VE | uredi]
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- (engl.)Sol Boricua
|
|||||||||||||